U Sarajevu je danas zasjedala Komisija za utvrdivanje trošenja donatorskih sredstava pristiglih u BiH nakon 1995. godine te je nakon godinu dana postojanja napokon utvrden konkretan plan rada. Za rad komisije do sada nisu bila ni obezbijedena sredstva, a obezbjedivanje sredstava iz budžeta za ovu godinu trebalo bi ubrzati njen rad.
Sefer Halilovic (Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com)
Komisiji koja postoji vec godinu dana ovo je šesti sastanak, i na njemu je odluceno da ce se do sljedeceg sastanka u srijedu predložiti izgled upitnika koji ce biti proslijeden stranim ambasadama, diplomatsko-konzularnim predstavništvima i organizacijama iz zemalja koje su slale novcana sredstva u BiH. Upitnici ce biti poslani i institucijama na svim nivoima koje su bile zadužene za utrošak poslanih sredstava.
Komisija pokušava utvrditi gdje je nestao veci dio novca od 14 do 20 milijardi maraka pristiglih nakon rata u BiH koji evidentno nije utrošen u prave svrhe. Pretpostavlja se da je od tog noivca izmedu šest i osam milijardi maraka završilo u džepovima nekoliko desetina mocnika umjesto u izgradnji BiH.
Na to da je samo postojanje ove komisije paradoks, s obzirom da se sumnja na kriminal velikih razmjera, na sjednici je ukazao njen predsjednik Sefer Halilovic.
"Da institucije koje su za to zadužene rade svoj posao kako treba, ova komisija ne bi ni postojala", kazao je Halilovic. Dio clanova ove parlamentarne ad hoc komisije smatra kako nema šanse da se sav posao okonca do septembra kada im istice mandat u Parlamentu BiH, dok Denis Becirevic, Slavko Jovicic Slavuj i Sefer Halilovic pak vjeruju kako je taj posao moguce uraditi do juna kada pocinje predizborna kampanja.
Clanovi komisije složili su se da bi do juna trebao biti završen njihov posao ili bar veci dio posla kako se njihov rad ne bi zlouzpotrebljavao u kampanji. Slavko Jovicic Slavuj kazao je kako ne sumnja da je ogromna kolicina novca opljackana, te je predložio da se s prvim rezultatima na jedan od sastanaka komisije pozovu predstavnici Tužilaštva BiH, OSA-e, SIPA-e ali i ministri vanjskih poslova te drugi ljudi iz vlasti koji bi trebali znati ko je sve slao donacije u BiH i gdje su one utrošene ili trebale biti utrošene.
Prije ove komisije, 2003. je takoder bila formirana komisija sa slicnim zadatkom, ali je zbog velikih opstrukcija i nepružanja podrške u radu ugašena. Clanovi prethodne komisije došli su do podatka da je od pristiglih 14 do 20 milijardi pomoci, cak sedam do osam "isparilo". Posebna prica je i 700 miliona KM pristiglih samo za obnovu Srebrenice od kojih su povratnici imali malo koristi.
Javna je tajna da su umjesto novih traktora sa kompletnom opremom koje su placali donatori, dobijali polovne i neupotrebljive. Sredstva za obnovu kuca završavala su u privatnim fondovima, a bilo je cak i malverzacija prilikom izgradnje Memorijalnog centra u Potocarima. Poslovi izgradnje su dobijani na sumnjiv nacin, a firme su posao dobijale bez javnih konkursa. Pri opštini Srebrenica takoder djeluje Odbor za provjeru utroška donacija koji nikad u javnost nije izašao sa bilo kakvim rezultatima.
