24SI - Prva stepenica ka novom povecanju placa predsjednika i potpredsjednika FBiH, federalnih poslanika, ministara i njihovih savjetnika uspješno je savladana na posljednjoj sjednici Predstavnickog doma Parlamenta FBiH.

Nakon što su tri godine sjednice Parlamenta uglavnom završavane u ranim poslijepodnevnim satima, poslanici su prije dva dana odlucili raditi udarnicki, pa su tako sjednicu završili tek iza 20 sati. Razlog je bio rasprava o nacrtu zakona o placama u institucijama FBiH, koji za razliku od svega drugog, ocito nije mogao cekati.

Na kraju, uz protivljenje poslanika SDP-a, usvojen je nacrt zakona koji, prema pravilu koji je vec uspostavila državna vlast, ostavlja mogucnost beskonacnog povecavanja placa i naknada.

Naime, ovaj zakon, propisuje samo koeficijente, ali ne i osnovicu ili kriterije njenog izracuna, što naravno može dovesti do enormnog povecanja primanja. Ako je suditi prema iskustvu sa slicnim državnim zakonom kojim su place poslanika i ministara vec porasle i do 7.000 KM, to ce se sigurno i dogoditi.

Budžet FBiH za 2010. godinu, u dijelu koji se odnosi na izdvajanja za place, projiciran je prema osnovici od 400 KM. Prema ovoj osnovici i po novom zakonu, startna placa predsjednika FBiH iznosi 4.000 KM. Potpredsjednici FBiH, premijer i celnici Parlamenta imat ce placu od 3.920, ministri 3.600, a poslanici 3.200 KM. Njihovi savjetnici, kojima zakon propisuje koeficijent 6,5 imali bi placu 2.600 KM.

Svima njima u prosjeku bi place rasle za nekih 1.000 KM.

Treba napomenuti kako se radi o startnoj placi, koja se za svaku godinu staža uvecava 0,6 posto, a najviše do 24 posto. Tako ce neko sa 15 godina staža imati dodatak od najmanje 300 KM. Pored ovoga svi funkcioneri imat ce i niz drugih dodataka, pa bi im primanja trebala biti veca za još najmanje 500 KM.

Zanimljivo je da je ovaj nacrt zakona lošim ocijenila i Svjetska banka, izmedu ostalog, upravo zbog niza dodatnih naknada koje predvida. U Svjetskoj banci smatraju da opravdanost nekih vrsta naknada "nije razumljiva".

U pismu koje je iz ove institucije upuceno celnicima Vlade FBiH istice se neopravdanost naknada kao što su "terenski rad, odvojeni život ili paušal". Iz Svjetske banke upozoravaju Vladu i da prilikom izracuna osnovice, ne treba voditi racuna samo o povecanju troškova života, vec i o makro-ekonomskoj situaciji u FBiH, cime bi se poštivala raspoloživa budžetska sredstva. Takode, Vladi se sugeriše da smanji kompenzaciju minulog rada koja je prevelika, kao i da smanji otpremnine bivšim zvanicnicima koji ce prema usvojenom zakonu ako imaju 15 godina staža, imati pravo na punu placu još šest mjeseci. Cijelu godinu pravo na punu placu i nakon prestanka mandata imat ce funkcioneri sa više od 15 godina staža.

Svjetska banka ima niz primjedbi i na dio zakona koji se odnosi na place državnih službenika, namještenika i policije. Za državne službenike i namještenike predvida se da osnovna placa ne smije biti niža od 70 posto od prosjecne place u FBiH. Za Svjetsku banku ovaj model je neprihvatljiv jer odstupa od evropske prakse, te omogucava vece place nižekvalificiranim radnicima kao i neadekvatno placanje radnih mjesta sa vecom odgovornošcu. Kada je u pitanju policija, Svjetska banka smatra kako je premala razlika izmedu najnižih i najvecih placa. Tako bi neko ko napreduje za pet platnih razreda, od policajca do višeg inspektora, imao placu vecu za 80 posto.